Nikšićko polje je kraško polje koje ima karakteristične oblike reljefa Dinarske kraške oblasti. To su uske i vrlo dugačke, slijepe doline, koje su se duboko usjekle u masive Dinarskih planina. Predstavljaju najveće kraške oblike reljefa čije je dno zaravnjeno (Bonacci 2013; Mihevc & Prelovšek 2010).
Kraška područja sadrže raznovrsne i veoma vrijedne, ali i ugrožene prirodne resurse, kao što su voda, zemljište i vegetacija. Oni pružaju veliku raznolikost staništa za mnoge vrste, kako na površini tako i u podzemlju, uključujući mnoge rijetke i endemične vrste (Vicenzi et al. 2014).
Visoki nivo biološke raznolikosti je posljedica smjenjivanja različitih tipova staništa, od suvih livada i kamenjara do močvarnih područja stvorenih kombinacijom povremenih poplava i ispaše. Današnji kraški pejzaži su rezultat hiljadugodišnjeg međudjelovanja prirodnog ambijenta i ljudskih aktivnosti (Ferger et al. 2017).
Nikšićko polje predstavlja najveće kraško polje Crne Gore, koje se nalazi u njenom zapadnom dijelu, na teritoriji opštine Nikšić. Zahvaljujući svom obliku i položaju, ovo polje je najbogatije vodom u oblasti Dinarida, sa rijekom Zetom kao glavnim izvorom vode, ali i rijekama Gračanicom i Moštanicom koje daju značajan doprinos i povremeno plave polje. Pored ove tri rijeke i velikog broja potoka, izvora, estavela, u ovoj oblasti se nalaze i dvije velike vodene akumulacije – Krupac i Slano jezero, kao i periodična akumulacija Vrtac, koja je u toplijem periodu godine predstavljena plavnim livadama.
Vlažna i vodena staništa u slivu Nikšićkog polja predstavljaju floristički veoma važna područja. Iako u pogledu brojnosti biljnih vrsta ne možemo govoriti o velikom bogastvu, specifičnost ovog područja ogleda se u prisustvu endemičnih vrsta koje su vezane isključivo za periodično plavljena kraška polja: dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus), livadski procjepak (Scilla litardierei) i Peterova preskočica (Succisella petteri). Poseban floristički značaj ovom polju daju livadski procjepak (Scilla litardierei) i močvarna gladiola (Gladiolus palustris) vrste sa međunarodnim statusom zaštite (Annex II i IV Habitat directive) i nacionalno zaštićene vrste. Livadski procjepak je vrsta sa NT (near threatened) globalnom kategorijom ugroženosti (IUCN Red list), dok se močvarna gladiola nalazi na spisku Bernske konvencije (Anex I).
Plavne livade su značajno stanište za ptice, a među najugroženijim tipom staništa su kako u svijetu, tako i kod nas. Zahvaljujući navedenim tipovima staništa, ali i zbog prisustva mezofilnih livada, pojedinačnog drveća i žbunja, koje ptice koriste prilikom gniježđenja, Nikšićko polje je predloženo kao SPA stanište (Special Protection Areas) u studiji ,,Conserving wild birds in Montenegro – First inventory of potential Special Protection Areas“, a time i kao dio Natura 2000 staništa, što govori o njegovoj važnosti za ptice. Takođe, ovome doprinosi i činjenica da se ovo polje nalazi na čuvenom Jadranskom koridoru za migraciju ptica (Adriatic Flyway) i predstavlja značajno odmaralište i hranilište na iscrpnim migracijama, posebno tokom proljeća
Koje to ptice naseljavaju Nikšićko polje?
Kada se govori o vrstama koje se mogu sresti na Nikšićkom polju, važno je pomenuti dvije vrste gnjezdarica koje se nalaze na Aneksu I Ptičije direktive, a to su pirgava grmuša (Sylvia nisoria) kojoj je Nikšićko polje druga najvažnija lokacija u Crnoj Gori, i sivi svračak (Lanius minor) kojem je ovo najvažnija gnijezdeća lokacija.
Za poljsku trepteljku (Anthus campestirs) je ovo polje od velikog značaja, a pored nje se može se vidjeti jako veliki broj jedinki rusog svračka (Lanius collurio), slavuja (Luscinia megarhynchos) i pupavca (Upupa epops). Za glavoča (Aythya ferina) Nikšićko polje je drugo najvažanije mjesto u Crnoj Gori, gdje godišnje zimuje i do 9,000 jedinki! Ovo je takođe najvažnija lokacija za odmor ždralova (Grus grus) u Crnoj Gori, gdje se bilježe stotine jedinki.
Za malog kormorana (Microcarbo pygmaeus), ovo je četvrta najvažnija lokacija u Crnoj Gori, posmatrano sa aspekta zimovanja. Vivku (Vanellsu vanellus) je ovo treća najvažnija lokacija u zemlji, posle Skadarskog jezera i Ulcinjske solane, gdje se dnevno bilježe stotine ptica u periodu migracije, a poznati su slučajevi gdje je bilježeno preko 1,000 jediniki ove vrste (1,351 ind. – 03.03.2018.), a bilježen je i na plavnim livadama. Sprudnik ubojica (Calidrix puganx) je vrsta šljukarice kojoj je Nikšićko polje druga najvažnija lokacija za odmor na migraciji, a na plavnim livadama se bilježe stotine jedinki.
Izvor: Bubanja N., Stanišić–Vujačić M., Zeković B. (2021): Biodiverzitet sliva Nikšićkog polja – Priručnik za prepoznavanje rijetkih biljaka i ptica, NVO Župa u Srcu, Nikšić, 35pp.
